Kako preživjeti Božić u gostima ako inače pazite na prehranu

Ovaj članak nije za ekipu koji obožava sve tradicionalne božićne “poslastice” i samo da nije rupica na remenu tako bi mogli jesti svaki dan već je za one kojima je tradicijska klopa podneblja teška, preslana i preslatka no ne žele biti naporni u gostima. Kako se i sama nalazim u toj drugoj skupini i iz godine u godinu brusim vještine odupiranja društvenom pritisku odlučila sam sada, koliko za vas toliko i za sebe, zapisati par stvari za koje mi se čine da su dobri savjeti.

Prije odlaska u goste:
– Jedite lagano i nutritivno bogato. Masno i slatko će vas dočekati u gostima pa iskoristite priliku da proteine, vitamine i vlakna dostavite svojoj mašini za unutarnje sagorijevanje ranije. Izbor za tu priliku može biti svježi zeleni smoothie no, unatoč kalorijskoj vrijednosti, ja te tekuće stvari nikad ne mogu smatrati obrocima pa se češće odlučujem za nešto kao žgance i kefir, visokoproteinski omlet ili slasnu šakšukicu. Sve nabrojane opcije su između 250 i 350 kalorija, a vrlo zadovoljavajuće i zasitne, ujedno ostavljajući mjesta za nadolazeću raskoš.

– Ako morate ponijeti neko jelo sa sobom nemojte se odlučiti za nešto što izgleda toliko zdravo da to nitko osim vas neće jesti. Budite lukavi i ponesite stvari koje su potajno zdrave, poput grah salate ili ovih čoko kocki s jabukom, pite s rogačem ili pak domaće kombuche koja će sigurno požnijeti dobar uspjeh, a istovremeno biti pjenušava opcija  nakon koje možete voziti doma.

Na ručku:
– Nemojte ni sebe ni domaćine dovesti u neugodnost da objavite da ste vegan ili celijakičar kad ste već došli na ručak. Na tradicionalnoj božićnoj trpezi u ovim krajevima vjerojatnost da će za vas nešto na stolu slučajno biti prikladno je nikakva. Tko god vas zove na ručak treba o tome saznati ranije da se može pripremiti i da vas može ugostiti s ugodom. Ako vas je strah takvu stvar priopćiti ili pak i nakon što ste podijelili tu informaciju ne nalazite zajednički jezik nema potrebe ponoviti vježbu dvaput; sljedeći put se možete vidjeti na drugačijoj vrsti druženja, recimo; na kavi, bez potrebe za neugodom oko jelovnika.
– Ja obično preskačem sve što mislim da je suvišno, poput juhe i stvari u majonezi – no, to je isto nešto što treba najaviti ranije ako je obrok koncipiran tako da jedno po jedno jelo dolazi na stol. Nema potrebe da vam stavljaju u tanjure ono što ne namjeravate jesti jer nakon što je bila u vašem tanjuru i promiješana vašom žlicom niti jedna hrana se ne može vratiti već se mora baciti. Ja odabirem ne pridonositi bacanju hrane.
– Za ljude koji u načelu jedu sve na stolu uvijek ima boljih i lošijih opcija. Sarma, sa zeljem i bez pirea je obično najbolji odabir, kao i krto meso i neka salata (npr. vaša od graha). Jedenje u gostima, raznih vrsta hrane koje je pripravio netko drugi pa su svi okusi novi ponekad ljude povuče da probaju od svega. Ako ste i vi među takvima (a ja često jesam) dok punite tanjur razmišljajte o tome da treba nekud spremiti i desert.
– Bez obzira na to što ste dobili i ponuđeno piće (s alkoholom ili bez) gledajte da pijete i vodu između dva pića. Alkohol i kofein su diuretici, a pretjerana sol i šećer vezati će više vode u vašem tijelu. Simptomi otrovanja hranom i pićem (jer da, to što napravimo tijelu žderući i ločući je otrovanje) će biti manji ako unosite dovoljno vode.
– Kao bivši dugogodišnji pušač moram reći da bi bilo dobro izbjegavati u isto vrijeme pretjerati sa hranom, pićem i pušenjem – to je definitivno najgore za doći k sebi kasnije. U miješanom društvu pušača i nepušača ako poželite zapaliti iskoristite priliku da protegnete noge i proluftate se da bi zapalili, umjesto da dimite cijelu grupu.

Ostaci:
– Ako su domaćini tako ljubazni da vam žele spremiti ostatke vi budite ljubazni ponijeti samo ono što ćete doista i pojesti. Ne dozvolite da socijalni pritisak uzrokuje bacanje hrane kod kuće jer vam je bilo neugodno reći: “Molim te nemoj mi to dati, ja to neću pojesti.” Sva ova masna i šećerna božićna hrana može se zamrznuti i tamo gdje su je nakuhali mogu je još dugo jesti bez bacanja.
Koji su ostaci najbolji za doma? Meso – jer se, osim sendviča, može nasjeckati u juhu, čili, stir-fry, prženu rižu, hladnu salatu, hladno-vruću salatu, dodati u omlet ili u punjenje za tortilje. Kuhano povrće – jer se može pojesti samo ili od njega napraviti salata, pire, dodati ga u omlet, zagrijati pa poslužiti s jajetom ili zamotati u omlet ili tortilju. Prilozikrumpir u bilo kojem obliku je dobar jer se može upotrijebiti kao punjenje za parate ili od njega zamijesiti peciva, ili napuniti okruglice kao pierogi. Također se može iskoristiti za prekriti pastirsku ili povrtnu pitu ili od njega napraviti gratin. Riža je super jer je najbolja pržena riža (fried rice) od stare riže, a također se od nje mogu napraviti arancini kuglice ili iskoristiti kao prečac da bi se skuhala rižina kaša (congee ili jok). Salate (osim grah salate) s octenim dresingom nisu dobre za poslije jer ih ocat previše nagrize, a one s majonezom nemojte nositi ako ih ne mislite jesti takve kakve jesu. To također vrijedi i za kolače; ako ste si dali oduška u gostima možda ne želite odnijeti iskušenje kući. Kad ih imamo doma jedemo i kolače koji nam se ne jedu, a da ih ne bi bacili.
– Meni najdraži ostatak kojim me roditelji opreme dok polazim kući je “prazna” juha (nezakuhana, bez rezanaca i drugih stvari unutra). Temeljac je izvrsna baza za sve, od domaćeg ramena i rižota do sjajne dopune bogatoj juhi poput ove korejske.

Nakon povratka kući:
Uživajte u iskustvu koje ste imali i zaboravite na osjećaj krivnje. To je samo jedan obrok i već sljedeći može biti bliži vašim uobičajenim navikama. Legnite i probavljajte ili prošećite – što god će vas učiniti zadovoljnijima. Kada si dozvolimo da u potpunosti upijemo neko iskustvo tada možemo i učiti iz njega i nema potrebe za ponavljajućim promašajima.
– Pijte puno vode. Pomirite se s činjenicom da ćete nateći od ugljikohidrata i pretjerivanja i nemojte se vagati sljedeća dva dana.
– Jedite tek kad budete gladni i jedite nešto lagano, možda pripremljeno od ostataka koje ste donijeli – ali pokušajte skuhati nešto novo, dodajući povrće i voće da dodate nutritivnu vrijednost. Ne trebate izgubiti na to mnogo vremena, ali vašem osjećaju za kombiniranje pomoći će malo izazova, a i kretati ćete se dok budete kuhali.

Eto, danas umjesto porcije i pol recepta za hranu – porcija i pol recepta za život 😀

Isprobajte, uživajte i u slast! I sretan vam Božić bilo da ga slavite ili ga slave uz vas 🙂

Oglasi

Autor: derzafanistori

I am avid learner from Croatia currently tackling Japanese language and culture, knitter, DIY person and all-around experimenter.

Jedna misao o “Kako preživjeti Božić u gostima ako inače pazite na prehranu”

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s